Vesti

17. 06. 2005.

Izvor: Beta

Medijski arhivi u regionu najavili zajednički projekat

Predstavnici medijskih arhiva iz Srbije i Crne Gore, Hrvatske, BiH i Makedonije postigli su danas dogovor da od jeseni počnu zajednički projekat elektronskog arhiviranja intervjua svih javnih ličnosti u zemljama bivše SFRJ od 1990. godine.

Kako je rečeno na sastanku u Beogradu, to će biti jedan vid podrške suočavanju s prošlošću u svakoj zemlji ponaosob, ali i u celom regionu.

"Reč je o više desetina hiljada intervjua ne samo političara, već i umetnika, sportista i drugih javnih ličnosti, a cilj je da se iz tih intervjua vidi i kako se ko tokom 90-ih godina postavljao prema pojedinim problemima, menjao ili nije menjao stavove", izjavio je agenciji Beta direktor Medijske dokumentacije "Ebart" Velimir Ćurgus Kazimir.

Kako je naveo, osim "Ebarta", koji jedini u regionu, osim štampanih medija, od ove godine arhivira i udarne informativne emisije najznačajnijih televizija, u projektu regionalne saradnje, učestvovaće i VND dokumentacija zagrebačkog "Vijesnika" i dokumentacija Pravnog fakulteta u Zagrebu, kao i elektronska dokumentacija sarajevskog Media centra (Idoc) i Evro Balkan institut iz Skoplja, koji arhivira štampane medije na albanskom i makedonskom jeziku.

Elektronski arhivi svake pojedine zemlje u regionu, nezavisno od zajedničkog, nastaviće svoje samostalne projekte, među kojima je i VND-ov projekat arhiviranja svih tekstova objavljenih u hrvatskoj štampi o vojnoj operaciji "Oluja", tokom koje je iz Hrvatske proterano nekoliko stotina hiljada Srba.

"Ebart" će, prema rečima njegovog direktora, nastaviti projekat skladištenja svih tekstova koji su u Srbiji objavljeni o masakru u Srebrenici, u kojoj su vojne snage Republike Srpske ubile oko 7.000 muškaraca.

Medijski arhivi iz regiona razmatrali su i druge mogućnosti saradnje, među kojima je i omogućavanje pristupa arhivama i korisnicima iz drugih zemalja regiona, kao i uspostavljanje mreže informacija koju bi, osim medija, koristile i nevladine organizacije koje se bave ljudskim pravima i posebno pitanjima procesuiranja ratnih zločina.

"Kad je reč o suočavanju s prošlošhu, tu postoje dve ideje - saradnja arhiva, jer je bitno da informacije o ratnim zločinima budu dostupne što većem broju građana kako bi se lakše rešavali problemi koje svi imamo u svojim zemljema, i, s druge strane, saradnja partnerskih organizacija koje se bave ljudskim pravima i rešavanjem i procesuiranjem ratnih zločina", izjavila je za agenciju Beta predstavnica arhive zagrebačkog Pravnog fakulteta Gabrijela Gavran.

Ona je naglasila da i da postoji ideja da se formira knjiga mrtvih i ažuriraju podaci o žrtvama rata.